Tema 3 Traženje donatora

Nakon utvrđivanja početne tačke od koje ideja stiže, treba započeti „mapiranje“ donatora zajedno s detaljnom razradom njene realizacije.

Projekt, događaj ili program kreiraju se u skladu sa zahtjevima donatora, stoga je potrebno prethodno saznati koje i kakve projekte donator podržava, šta traži i očekuje, te koji su uslovi. Ukoliko nikad nismo imali priliku sresti se sa nekim od donatora, dobro je napraviti konekcije s ljudima koji su imali prethodna iskustva i pokušati saznati ključne informacije, kao i dogovoriti sastanak sa donatorima i pitati sve što nam nije jasno. Područje našeg djelovanja je važna polazišna tačka za donatore. Iako svaki donator ima svoje aplikacione obrasce i upute koje govore šta i na koji način finansiraju, ako u nešto nismo sigurni, treba pitati. Interesovanje za njihove grantove kao i postavljanje ključnih pitanja podiže naš nivo kredibiliteta kod donatora.

Sada dolazimo do pitanja kako ih prepoznati, gdje tražiti, kako kreirati mapu donatora? Prvo trebamo odrediti kako je objašnjeno na početku poglavlja koja je vrsta i svrha projekta, te istražiti lokalne donatore i sponzore (bilo da je javni ili privatni sektor), onda regionalne i svjetske fondacije. Interna lista svih kontakata od općine, ministarstva, fondacija, udruženja, ambasada, korporacija i sl., kao i njihovi kontakti, predstavlja temlj za kreiranje lične baze potencijalnih donatora, koja kada se jednom napravi, ostaje uvijek kao kontrolna lista. Korištenje google pretraživača može znatno pomoći ukucavanjem ključnih riječi za donatore iz oblasti koje nas zanimaju.

Kreiranje interesnih grupa na društvenim mrežama može znatno da nam pomogne u dobivanju informacija o finansiranjima projekata. U literaturi projektnog menadžmenta postoji fraza „mapping the doners“ koja služi za praćenje donatora, te predstavlja proces dizajnranja, ocrtrtavanja, kreiranja interakcija sa donatorima i praćenje grantova i termina.

Svaki donator, bilo da govorimo o malim grantovima ili velikim fondacijama, ima svoje zahtjeve i kriterije za ocjenu. Najčešće početničke greške događaju se kada su ljudi slabo informirani u vezi sa prijavljivanjem na raspoloživa sredstva i ako su neprofesionalni kada ih koriste. Neprofesionalizam se najčešće ogleda u neispunjavanju uslova iz obrasca prijave, izostavljanju potrebne dokumentacije, nepoštovanju roka, nerealnim ciljevima, izradi budžeta itd..

Kredibilitet je jako važan. Kad ga steknemo u očima donatorima, pomaže nam da otvorimo vrata ka prikupljanju sredstava svaki naredni put. Postiže se serioznošću, infformisanošću, posvećenosti, djelovanjem na vrijeme i u roku, te interesovanjem za donatore i njihov grand.

Komunicranje projektne ideje spada u aspekt „kulture ponašanja“ projektnog menadžmenta. Način na koji smo se obukli dok razgovaramo sa donatorima, način na koji prezentiramo ideju, iznošenje informacija, način poštivanja vremena  i prostora za razgovor ulazi u prostor komunikacijskog obrasca prikupljanja sredstava. Posebno treba naglasiti kada samo „face fo face“ sa potencijalnim donatorima ili sponzorima i pokušavamo saznati od njih ključne informacije o uslovima finansiranja i uvjeriti ih zašto baš nama da daju novac, naš pristup igra važnu ulogu.

(Radjo & Mujkic, 2018)

cubesproject